Radno vreme: Svakog dana od 09:00 do 21:00
office@primemedicalkids.rs
+381 63 64 63 62
+381 11 418 3333
Radno vreme: Svakog dana od 09:00 do 21:00
Zdravstvena briga i praćenje razvoja dece uz poverenje i posvećenost.
Dečja hirurgija uz stručan tim, savremene metode i brižan pristup.
Pregledi i nega dečjih očiju, uz iskusne oftalmologe.
Zdrav rast i pokret deteta sa fokusom na siguran i pravilan razvoj.
Zdravlje pluća i disajnog sistema dece uz stručnu pulmološku negu.
Stručna radiološka nega uz pažnju i brigu
za najmlađe.
Razvoj govora i jezika dece uz posvećen
i iskusan tim logopeda.
Podrška pravilnom razvoju i kretanju dece kroz fizikalnu terapiju.
Emocionalni i razvojni oslonac za decu uz topao i stručan pristup.
Zaštita i nega osetljive dečje kože uz stručnost i pažnju.
Zdravlje stomaka dece u rukama iskusnih gastroenterologa.
Nega i praćenje dečjeg srca kroz brižan i stručan pristup.
Dijagnostika, lečenje i prevencija bolesti krvi kod dece.
Zdravlje uha, grla i nosa dece uz preciznu dijagnostiku i negu.
Dijagnostika i lečenje neuroloških tegoba kod dece kroz pažljiv pristup.
Dijagnostika i nega urogenitalnog sistema dece od strane iskusnih urologa.
Zdravlje dece kroz nežnu ginekološku negu i stručan pristup.
Dijagnostika i lečenje hormonskih poremećaja kod dece.
Lečenje i prevencija bolesti bubrega i mokraćnog sistema kod dece.
Stručna nega za novorođenčad u sigurnom i toplom okruženju.
Dijagnostika i rehabilitacija dece sa razvojnim i obrazovnim teškoćama.
Epilepsija kod dece predstavlja stanje u kojem dolazi do poremećaja u radu moždanih ćelija i njihovih električnih signala. Mozak normalno funkcioniše zahvaljujući pažljivo usklađenim impulsima, ali kada se ta ravnoteža naruši, može nastati epileptični napad.
Za roditelje je ovakvo iskustvo često uznemirujuće, no važno je znati da savremena medicina pruža pouzdane metode dijagnostike i lečenja. Uz adekvatnu terapiju i podršku, većina mališana sa epilepsijom odrasta zdravo, aktivno i bez većih ograničenja.
Epilepsija je hronični neurološki poremećaj koji nastaje zbog poremećene električne aktivnosti u mozgu. Kod dece se javlja u različitim oblicima i može izgledati zastrašujuće za roditelje, ali i za same mališane koji je doživljavaju. Ipak, uz pravilnu dijagnozu i terapiju, većina dece sa epilepsijom vodi zdrav, aktivan i ispunjen život, ravnopravno učestvujući u igri, učenju i svakodnevnim aktivnostima sa svojim vršnjacima.
Najčešći uzroci epilepsije kod dece mogu biti različiti i zavise od individualnih okolnosti:
Kod benignih oblika epilepsije kod dece, napadi se najčešće javljaju tokom sna i spontano nestaju u periodu adolescencije, što roditeljima može biti važna utešna informacija.
Hormonske promene u pubertetu mogu uticati na učestalost i tip napada. Epilepsija kod dece u pubertetu ponekad se pojačava, ali kod benignih oblika može i potpuno nestati. Zato je važno da roditelji i lekari zajedno prate razvoj i prilagode terapiju.
Prvi simptomi epilepsije kod dece mogu biti vrlo suptilni i lako se mogu pomešati sa uobičajenim dečjim ponašanjem ili fazama razvoja. Upravo zato roditelji često prvi primete promene koje drugima deluju neprimetno.
Najčešći znaci na koje treba obratiti pažnju uključuju:
Pored ovih, kod neke dece se mogu javiti i:
Roditelji bi trebalo da imaju na umu da jedan izolovan simptom ne znači nužno epilepsiju. Međutim, ako se simptomi ponavljaju ili dete pokazuje više znakova iz ovog spektra, potrebno je obratiti se pedijatru ili neurologu radi dalje dijagnostike.
Kod nekih mališana napadi se javljaju pretežno tokom noći, to se naziva epilepsija kod dece u snu. Roditelji je često primete po trzajima tela, škrgutanju zubima ili naglim buđenjima.
Epi napad kod dece može izgledati zastrašujuće, ali pravilnom terapijom i nadzorom mališani mogu mirno spavati. Rana reakcija i pravovremena procena značajno doprinose uspešnom lečenju i boljoj prognozi.
Tačna dijagnoza je prvi i najvažniji korak ka bezbednom i efikasnom lečenju. Procena obično ide sledećim redosledom:
Detaljna anamneza (razgovor): opis epizode (početak, trajanje, pokreti, boja kože, disanje), šta je napadu prethodilo (temperatura, nedostatak sna, treperava svetla), kako dete izgleda posle napada (pospanost, zbunjenost), razvoj deteta i porodična istorija epilepsije.
Neuropedijatrijski pregled: procena neurološkog statusa, rasta i razvoja, traženje eventualnih neurokožnih znakova i drugih tragova uzroka.
Dijagnoza se postavlja kroz razgovor sa roditeljima, neuropedijatrijski pregled i dodatne analize. Lekar obraća pažnju na opis napada, stanje deteta nakon epizode i porodičnu istoriju.
Najčešće analize uključuju:
Pravilna dijagnoza razlikuje epilepsiju od nesvestice, febrilnih konvulzija, noćnih strahova, tikova i psihogenih napada.
Klasifikacija (fokalni ili generalizovani napadi, dečji sindromi poput apsansne ili benigne rolandičke epilepsije) je ključna za odabir terapije i prognozu.
Roditelji pomažu dijagnozi tako što:
Hitna pomoć je neophodna ako: napad traje duže od 5 minuta, radi se o prvom napadu, ili je došlo do povrede, gušenja ili napada u vodi.
Kada dete doživi epileptični napad, roditelji i okolina mogu osećati strah i paniku. Međutim, važno je znati da mirna i pravovremena reakcija može sprečiti dodatne povrede.
Praktični koraci koje treba preduzeti:
Posle epi napada, dete je često umorno i zbunjeno. Potrebno mu je mirno okruženje i uteha roditelja.
Roditelji su stub terapijskog procesa i emocionalne stabilnosti deteta. Njihova uloga je višeslojna:
Roditelji svojim stavom oblikuju način na koji dete doživljava bolest. Podrška, razumevanje i ohrabrivanje da se bavi sportom, igrom i učenjem doprinose jačanju samopouzdanja.
Iskustva roditelja čije dete ima epilepsiju često pokazuju slične obrasce. Najčešće opisuju osećaj straha i nesigurnosti nakon prvog napada, neizvesnost dok čekaju dijagnozu i pitanja o budućnosti deteta.
Mnogi navode da im je vođenje dnevnika epi napada pomoglo da uoče okidače poput nedostatka sna ili stresa. Takođe, roditelji ističu koliko im znači podrška drugih porodica sa sličnim iskustvima, kao i poverenje u lekarski tim neurologa za decu.
Lečenje zavisi od tipa epilepsije, učestalosti i uzroka napada. Najčešći pristupi su:
Dobra vest je da većina dece sa epilepsijom, uz pravilno lečenje i nadzor, može da vodi zdrav i aktivan život – ide u školu, bavi se sportom i ostvaruje svoje potencijale.
Web dizajn i izrada sajta: The Choice Marketing Agencija I © 2025
Web dizajn i izrada sajta: The Choice Marketing Agencija I © 2025
Web dizajn i izrada sajta: The Choice Marketing Agencija I © 2025