Šta je fiziološka žutica kod beba?
Fiziološka žutica je čest i obično bezopasan poremećaj koji se javlja kod novorođenčadi u prvim danima života.
Žutica kod beba se manifestuje žućkastim prebojenjem kože i beonjača, što nastaje usled povišenog nivoa bilirubina u krvi.
Bilirubin je supstanca koja se stvara tokom razgradnje crvenih krvnih zrnaca, a kod novorođenčadi je ovaj proces posebno izražen jer bebe imaju visok nivo hemoglobina i specifičan oblik crvenih krvnih zrnaca koji se brzo razgrađuju nakon rođenja.
Kod većine beba, žutica je fiziološka, što znači da je prolazna i nije znak bolesti poput hepatitisa.
Ona obično nije razlog za zabrinutost i može se lako pratiti i lečiti ako je potrebno.
Bilirubin kod beba
Normalne vrednosti bilirubina kod novorođenčeta kreću se od 1 do 12 mg/dL, ali fiziološka žutica se često javlja kada nivo bilirubina premaši 5 mg/dL.
Najviši nivo bilirubina obično se dostiže između trećeg i petog dana života i postepeno opada kako jetra postaje efikasnija u njegovom izlučivanju.
Uzroci fiziološke žutice
Fiziološka žutica je rezultat nezrelosti jetre kod novorođenčadi.
Jetra beba nakon rođenja još uvek nije dovoljno razvijena da efikasno uklanja bilirubin iz tela, pa dolazi do njegovog nakupljanja u krvi.
Ovaj proces je normalan i prolazni deo adaptacije bebinog organizma na život van materice.
Najčešći uzroci fiziološke žutice uključuju:
- Nezrelost jetre koja nije u mogućnosti da dovoljno brzo preradi bilirubin.
- Povećan broj crvenih krvnih zrnaca kod beba i njihova brža razgradnja u prvim danima života.
- Nedovoljno unos mleka ili dehidracija, što može usporiti eliminaciju bilirubina iz tela.
Simptomi fiziološke žutice
Simptomi fiziološke žutice se najčešće javljaju između drugog i četvrtog dana života i prepoznatljivi su po žućkastom tonu kože i beonjača.
Kod beba sa svetlijim tenom, žutica se može lakše primetiti, dok kod tamnijih beba može biti potrebno pažljivije posmatranje.
Glavni simptomi uključuju:
- Žućkasta koža, koja obično počinje na licu i širi se prema telu, rukama i nogama.
- Žute beonjače.
- U nekim slučajevima, bebe mogu biti pospanije ili imati slabiji apetit.
Kada se javiti lekaru?
Iako je fiziološka žutica uobičajena i obično nije ozbiljna, postoje situacije kada je važno obratiti se lekaru:
- Ako žutica traje duže od dve nedelje.
- Ako se simptomi pojavljuju u prva 24 sata nakon rođenja, jer to može biti znak ozbiljnijih oblika žutice.
- Ako beba ima ekstremno žutu kožu, posebno na nogama i stopalima.
- Ako beba postaje izuzetno pospana i teško je probuditi za hranjenje.
- Ako beba pokazuje znakove bolesti, kao što su povraćanje, slabo hranjenje ili letargija.
Dijagnoza
Dijagnoza žutice obično se postavlja kliničkim pregledom i merenjem nivoa bilirubina u krvi.
Pedijatar će verovatno koristiti specijalni aparat za merenje nivoa bilirubina preko kože ili će odrediti analizu krvi kako bi precizno utvrdio nivo bilirubina.
U slučaju fiziološke žutice, praćenje simptoma je često dovoljno, ali u nekim situacijama može biti potrebno dodatno praćenje nivoa bilirubina.
Lečenje fiziološke žutice
Većina slučajeva fiziološke žutice ne zahteva lečenje, jer se bilirubin prirodno eliminiše iz tela kroz stolicu i urin beba.
Međutim, postoje neki koraci koje roditelji i zdravstveni radnici mogu preduzeti kako bi ubrzali taj proces.
Saveti za lečenje i olakšanje simptoma:
- Redovno dojenje: Povećan unos mleka može pomoći bebi da brže eliminiše bilirubin. Često hranjenje, najmanje 8-12 puta dnevno, pomaže pravilnom radu digestivnog sistema i izlučivanju bilirubina.
- Fototerapija: U slučajevima kada nivo bilirubina postane viši od normalnog, lekar može preporučiti fototerapiju. Ovaj tretman koristi posebnu svetlost koja pomaže u pretvaranju bilirubina u formu koja se lakše izlučuje iz tela putem mokraće i stolice.
- Dopunsko hranjenje: Ako dojenje nije dovoljno za održavanje hidratacije bebe, lekar može preporučiti dodavanje formule ili povremeno dopunsko hranjenje kako bi se povećala količina tečnosti u organizmu.
- Praćenje: U mnogim slučajevima, lekari će samo pratiti nivo bilirubina i simptome dok ne dođe do prirodnog povlačenja žutice. Redovne kontrole i analize krvi pomažu u proceni da li je potrebno dalje lečenje.
Koliko traje žutica kod beba?
Fiziološka žutica obično počinje drugog ili trećeg dana života i dostiže vrhunac između četvrtog i petog dana.
Kod većine beba, simptomi žutice postepeno nestaju do kraja druge nedelje života.
Kod prevremeno rođenih beba, simptomi mogu trajati malo duže, ponekad i do treće ili četvrte nedelje.
Komplikacije fiziološke žutice
Iako je fiziološka žutica obično bezopasna, u retkim slučajevima može doći do komplikacija ako nivo bilirubina postane previše visok.
Ovo stanje, poznato kao kernikterus, može izazvati oštećenje mozga.
Zato je važno pratiti nivo bilirubina kod beba sa težim oblicima žutice i odmah preduzeti korake ako nivo postane previše visok.
Zaključak
Fiziološka žutica je čest i normalan deo razvoja novorođenčadi, ali zahteva pažljivo praćenje kako bi se osiguralo da se simptomi povlače kako se očekuje.
Redovno dojenje, hidratacija i fototerapija su obično dovoljni da se ubrza eliminacija bilirubina i smanji žućenje kože.
Ukoliko se simptomi pogoršaju ili potraju duže od dve nedelje, neophodno je potražiti savet lekara.
Roditeljima je važno da znaju da je fiziološka žutica najčešće prolazna i da većina beba ne doživljava nikakve komplikacije.
Pravovremena pažnja i odgovarajuće praćenje mogu obezbediti da vaša beba ostane zdrava i brzo se oporavi od žutice.